Grad Nin (4km)

Nin ima čak 3000 godina dugu povijest koja nije zapisana samo u povijesnim knjigama, već njome doslovno hodate ili o njoj učite iz bogatih muzejskih zbirki. Osnovalo ga je ilirsko pleme Liburni u 9. stoljeću pr.n.e. pod nazivom Aenona i upravo se ovdje zahvaljujući arheološkim iskopinama može pratiti razvitak liburnske kulture. Recimo tek da je naselje na otočiću bilo okruženo bedemima, a kuće su bile izgrađene tehnikom suhozida te da se, sudeći po povijesnim svjedočanstvima, živjelo u blagostanju.

Za vrijeme rimske vladavine on je važan municipij i pomorska luka. Ostaci kuća i mozaici svjedoče da se ovdje ugodno, i za one prilike, bogato živjelo.

Radi trgovine sagrađena je velika luka smještena na području današnjeg Turističkog naselja Zaton. Najznačajniji kompleks iz rimskog doba je forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalni hram koji je po veličini bio jedan od najvećih na našim prostorima. O stupnju razvijenosti govori podatak da je Nin u rimskom vremenu također imao vodovod, a pored javnih važnih građevina pretpostavlja se da je imao terme i amfiteatar.

U dugom povijesnom toku Nin je nekoliko puta stradavao pa se iznova uzdizao, a potpuno je razoren 1646. godine kada ga je Venecija žrtvovala kako bi spasila tadašnju tvrđavu Zadar pred turskim osvajanjima. I tada je kraj, kao toliko puta ranije, bio i novi početak.

No, ono što povijesni tijek Nina najjasnije određuje i povezuje s današnjicom jest da je bio prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. Mjesto gdje je rođena Hrvatska država. Nin je također, najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara: knezova Višeslava, Trpimira i Branimira, kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, knezova Šubića Bribirskih i dr. Nin je bio biskupija od 9. – 19. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, među kojima se najviše ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.

Bogati arheološki nalazi iz ninske povijesti mogu se vidjeti u muzejima te su u povijesnom nizu duboko isprepleteni sa sadašnjošću najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada i kolijevke hrvatske države. On je europsko odredište izvrsnosti. Ima ljekovito blato koje pouzdano liječi mnoge bolesti. Ima i solanu u kojoj se proizvodnja tu pred vašim očima, i danas temelji na tisućljetnoj tradiciji. Dodirnete li palac kipa Grgura Ninskog – kaže predaja – osigurali ste sreću. Štoviše, jedan ga je inozemni portal uvrstio među deset najatraktivnijih svjetskih simbola sreće.

Zdravlje iz prirode

Među darovima prirode, kojima ninsko područje obiluje, sigurno je jedan od najvrjednijih ljekovito blato (peloid) koje se nalazi u blizini znamenite duge pješčane Kraljičine plaže. Njegovu su djelotvornost provjerili deseci tisuća ljudi koji, u organizaciji i uz nadzor zdravstvene ustanove iz Zadra, već četiri desetljeća blato koriste za liječenje raznih tegoba kao što su reumatske bolesti, deformacija kralježnice, problemi lokomotornog sustava, ženska neplodnost i razna kožna oboljenja.

Terapija, koja uobičajeno traje od deset do dvadeset dana, podrazumijeva oblaganje blatom, zatim sunčanje na pješčanoj plaži te ispiranje peloida u toplom moru. Provodi se u jutarnjim satima tijekom srpnja i kolovoza. U njoj se ugodno povezuje s korisnim, uz dodatak plivanja i kupanja u plitkom, toplom moru. Djeluje!

Inače, ninsko blato se koristilo još u rimsko doba. O tome svjedoče tegule – okrugle cigle koje su u termama služile za prenošenje toplog zraka, a danas su pohranjene u Muzeju ninskih starina. Ni to nije sve: na tzv. Punti pronađeno je liburnsko božanstvo Venera Anzotika iz 1. stoljeća koja predstavlja božicu plodnosti i rodnosti. Pretpostavka je da su se na tom mjestu nalazile terme u prapovijesnom dobu.

Nin je posebno mjesto. Priča koja traje. I životna radost koja ne prestaje.